

2010



Naslovna | Edukacija | Kompanije | Berza | Mali Oglasi | Moja Kolekcija | Intervju 21 | Biografije | Bubnjarske Priče | Kontakt | Odgovori
ukupno
trenutno
Počeo sam da se ložim na bubnjeve kad sam imao 11 godina, s obzirom da mi je otac između ostalog svirao bubnjeve u mladosti, ja sam kao i većina sinova pošao očevim stopama, s tom razlikom što sam ja zapravo i nastavio da se bavim sviranjem profesionalno. Mislim da je muzika na mene imala toliki uticaj da nije bilo šanse da se odlučim za nešto drugo, a najače sam osećao ritam tako da je moj izbor bio više nego očigledan.
Naravno, to je bio napravljen bubanj od gajbi od mleka i jogurta u tetrapaku, koje sam maznuo iz lokalne samuposluge, bio sam toliko vredan da sam napravio i pedalu za bas bubanj koji sam napravio spajanjem dve gajbe ne bi li dobio dubinu basa, gajbe se prelepe selotejpom i ako se selotejp dobro zategne može da se postigne neki zvuk, činele su naravno bile poklopci od šerpi koje sam kačio kanapima da vise sa plafona, pa sam morao da ih eskiviram posle svakog udarca da me ne bi opičile po glavi.Tako sam napravio ceo set, moram priznati da je to izgledalo skroz ok, bio sam vlo ponosan na svoje majstoske veštine.
Muzika i to puno dobre muzike najrazličitijih žanrova, a moram priznati da su me i drugari iz kraja zajebavali u početku, kao nikad ja neću biti bubjar, i tome slično, pošto se nisam odvajao od svog prvog para bubnjarskih palica, pa me je i prkos i želja da se dokažem i postignem nešto u životu izgurala kroz početak učenja.
Prvi bend sam okupio u sedmom razredu u odeljenju, ali nažalost sa tom ekipom nisam stigao do koncerta, a prvi zvanični bend mi se zvao Distorzija i sa njima sam imao prvi nastup u domu Pionira u Takovskoj ulici. Sada trenutno sviram u četiri benda ; Jarboli, Neočekivana Sila koja se iznenada pojavljuje i rešava stvar, Lira Vega i Kamikaze.
Prvo sam otišao na kurs bubnjeva u NU Božidar Adžija kod Lazara Džamića, pa sam nakon toga završio nižu muzičku školu za udarljke Vlatislav Lisinski a takođe sam pohađao privatne časove kod profesora Miroslava Karlovića.
Na prvom mestu svakako bog rok bubnja John Bonham, onda ludi Keith Moon, oni su i izvršili najveći uticaj na moj stil sviranja, u kasnijem periodu sam se ložio na Dennis Chambersa , ali mislim da je trenutno najzanimljiviji Yoyo Majer pošto je premostio jaz izmedju izprogamiranog i odsviranog bubnja u modernoj muzici.
Najviše od ljudi sa kojima sam imao priliku da sviram cenim Koju ( Disciplina Kičme)
čovek je guru, a od takvih ljudi i nema šta drugo nego da učiš i da slušaš šta ti govore i kako da sviraš.
Da bi svirali zajedno muziku oko koje ste se i okupili nema drugog načina nego slušanje i to po
principu bas gitara treba da se prati bas bubjem, ritam gitara treba da se isprati zbog glavnih akcenata koje sviramo na dobošu i činelama, a ostalo po potrebi, svakako ne treba preterivati u količini udaraca na bubnju.
Fundamentalna, bez dobrog bubnjara nema dobrog benda .
Ne baš, viđao sam i neke ljude koji nisu ni muzičari ni bubnjari da imaju super osećaj i razumevanje ritma da bi mnogi tehničari mogli da im pozavide, a opet da bi postal vrhunski bubnjar ništa bez tehnike i to perfektne.
S obzirom na to da sviram u četiri benda trudim se da imam drugačije setape ne bi li mi pristup sviranju bio drugačiji, ne želim da sviram potpuno isto u svim bendovima, menjam činele, stavljam manje ili više prelaza, kombinujem akustični i električni bubanj.
Vic Firth extreme 5A, Zildjian A custom, K custom imam i jedan i drugi set.
Zapravo nemam neke favorite pošto je danas tehnologija toliko napredovala da su i jeftiniji bubnjevi skroz super, što se mene tiče mislim da je tajna u pravilnom odabiru plastika za bubnjeve.
Nekad je super sesti za neki skroz raspali bubanj, nikad ne znaš šta da očekuješ od toga, a ima i ona Njegoševa “ U rukama Mandušica Vuka svaka puška biće ubojita”.
Da, naštimujem svaki bubanj na koj naiđem, retko ljudi štimuju instrument ,a u suštini štimujem ga da zvuči kao moj, šta god to značilo.
Da čini mi se i više nego ranije, super je pojava You tube-
Ne baš, ali kad se to traži od vas bolje je znati nego ne znati. Načelno, note za bubanj su najlakše pa je stvarno ok naučiti ih.
Mislim da se ne treba opterećivati, ako nešto neće danas da izađe ne forsirajte, odmorite probajte nešto potpuno drugo, a onda se za par dana ili nekad vratite vežbi koja nije išla i videćete da će vam biti lakeše da je odsvirate, mozgu treba neko vreme da procesira.
Mislim da treba što češće vežbati za bubnjem, pošto na kraju krajeva nećemo svirati padove na koncertu, osim naravno ako nije elektronac u pitanju, ali svakako pravi osećaj se gradi sviranjem bubnja.
Sve najbolje, za početnike je posebno važno da vežbaju sa metronomom, čak bi i bendovi trebali da vežbaju sa metronomom pogotovu pred ulazak u studijo.
Nastaviću sigurno da koračam u pravcu u kom sam i krenuo.
Slušajte muziku, vežbajte bubnjeve, nemojte biti uobraženi i nadobudni pošto tako ništa nećete naučiti.
Jun 2011.