www.bubnjevi.net

2010

Mali Oglasi

 

 

Posetite stranicu

Mali Oglasi

 

Postavite svoj Oglas

Naslovna | Edukacija | Kompanije | Berza | Mali Oglasi | Moja Kolekcija | Intervju 21 | Biografije | Bubnjarske Priče | Kontakt | Odgovori

ukupno

LestraDesign

trenutno

Doboš- najvažniji zvuk u setu

 

 

 

Doboš je najvažnija komponenta u bubnjarskom setu, orkestru, ili marševskom bendu. On može da pruži uzbudljiv šapat zatvorenog rola ili snažan udarac. Može da postigne zvuk praska sa moćnim rimšotom ( rimshot ) i  pevušiti sa otvorenim dabl stroukom ( double strokes ) . On može da bude glasan, mek, moćan, suptilan, oštar, ili dubok. Ukratko, doboš ima više različitih mogućnosti zvuka, i dinamičkog opsega od ostalih komponenti u setu bubnjeva. U savremenoj pop i rok muzici, gde se doboš koristi kao komponenta bubnjarskog seta, većina udaraca i akcenata u  doboš su odsvirani kao rim šot, zbog potrebe za oštrim i snažnim zvukom. Takozvane Duh ( Ghost ) note su vrlo tihe i koriste se da popune prostor izmedu osnovnih udaraca u doboš. Koriste se u žanrovima kao što su fank, ritam i bluz. Čuveni bubnjarski virbl ( roll ) se proizvodi naizmeničnim pritiskom palica na membranu uz kontrolu odbijanja ( rebound ) palica. Sličan efekat se može dobiti izvođenjem po dva uzastopna udarca jednom pa drugom rukom ( double stroke ), ili veoma brzim naizmeničnim udarcima ( single stroke ). Kada koristi palicu, bubnjar može proizvesti različite zvukove udarajući u sredinu opne, rimšot ( istovremeno udaranje obruča i membrene ), ili rimklik ( položenom palicom udara se obruč ). Kada je gornja membrana udarena pomoću palice dolazi do vibriranja mrežice koja leži na donjoj membrani i proizvodi specifican krckajuci zvuk. Mrežica ( snare ) je izrađena od  uvijenih metalnih žica, plastičnih struna, ili životinjskih creva. Na dobošu se može otpustiti mrežica pomoću poluge na mehanizmu tako da on proizvodi zvuk koji podseća na Tom-Tom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Doboš može biti napravljen od raznih vrsta drveta, metala ili akrilnih materijala. Tipičan prečnik doboša

je 14 inča. Marševski doboši su dublji od običnih koji se koriste za orkestre ili komplete bubnjeva.

Orkestarski ili doboš u setu bubnjeva je dubine oko 6 inča a Pikolo oko 3 inča. Sopran, popcorn, i

firecracker doboši imaju male prečnike ( 8 - 10 inča ), i  koriste se za specijalne efekate.Većina doboša su konstruisani iz slojeva koji su pomoću toplote i kompresije savijeni u cilindar uz pomoć kalupa. Steam-bent korpus se sastoji se od jednog sloja drveta koji se postepeno zaokružuje u cilindar i zalepljen je na jednom šavu. Zaštitni obruč ( Reinforcement hoops ) nalazi se unutar korpusa i  služi da

zadrži savršeno okrugao oblik korpusa. Segmentni korpusi su napravljeni od više drvenih prstenova.

Segmenti su spojeni lepljenjem i obrađeni na strugu. Slično tome, lamelni korpusi ( stave ) su konstruisani vertikalnim lepljenjem komada drveta u cilindar ( slično kao bure ) takođe obrađeni na

strugu. Korpus od punog drveta je izgrađen od jednog komada tj izvaden iz šupljine debla. Doboš je nezgodan saradnik. Na primer, svirajte brze paradiddlove, bez akcenata, pri nižem nivou dinamike. Ako je vaš doboš podešen na srednju tenziju ne previše labavo, on će prikazati sve neujednačenosti udaraca u paradiddlovima. Doboš će vas naučiti da slušate. On nije kao Tom-Tom, koji nema mrežicu i ne daje praskav zvuk. Doboš vam pokazuje tačno ono što svirate. Ako mrežica nije otpuštena, doboš neće ništa prikriti. Nedostatak tehnike neće biti tako uočljiv na Tom-Tomovima, ali doboš će to pokazati. Sledeći put kada osetite da vam je dosadno ili da ste umorni od vežbanja, vratite se na doboš. Većina studijskih bubnjara ima više doboša jer različiti materijali korpusa daju različit zvuk i

primenjuju se za određene muzičke situacije. Korpus može biti drveni, mesingani, čelični, aluminijumski,

od fiberglasa, akrilni..... veličine variraju od 3x13 do 12x15. Koji je pravi doboš za vas?

 

Opcije doboša

 

Napraviću samo kratak pogled jer je gotovo beskrajna kombinacija materijala, veličine i dizajna doboša. Ova raznolikost čini nemogućim da se u jednom članku opišu svi modeli, metode i prednosti.

Ipak, nadam se da predstavljanjem najčešće korišćenih materijala za korpuse i karakteristikama

dizajna, ovaj članak može obezbediti osnovne smernice za bubnjara koji je, možda, malo nesiguran u

izbor. Prošlo je vreme jednostavnih izbora: 5 ili 6 1 / 2 , dubine, drvenih ili čeličnih korpusa. Istina bilo je uvijek i Brass korpusa, Piccolo vrsta doboša 3 inča ( i manje ) dubine. Ali u pogledu  dubine, izbor je zaista bio između prve dve ponude tokom mnogo godina. Sada, medutim, kako je navedeno na početku, mi smo razmaženi i možda malo zbunjeni po izboru konfiguracija koja su nam na raspolaganju.

 

 

Metalni korpus

 

Uzimajući 5 metalni ili leguru čelika za korpus kao polaznu tačku, imamo doboš koji zadovoljava potrebe mnogih bubnjara u širokom spektru muzike. Jasna, čista, prodorna svojstva ovog doboša

su uticala na popularnost, kada je nivo jačine zvuka u muzici počeo da se povećava tokom 60-ih. 5

drveni korpus nije uvek visoko-kvalitetan da pruži frekvencije koje mogu da se probiju kroz zvuk benda.

Metalni doboši  dubine  6 1 / 2 zadržavju oštrinu, ali proizvode puniji ton sa povećanjem obima.  Ta dubina  je dobila više pristalica u poslednje tri decenije. Oba doboša će imati dosta zvonjave tako da ukoliko želite prigušeniji zvuk, najverovatnije će biti neophodno da koristite interni prigušivac ili da koristite spoljne metode za smanjenje zvonjave. Većina proizvodača nude doboše do dubine  8 ili 10. Doboši ovih dimenzija zvuče snažno, ali puno zvone.

 

Mesing

 

Mesing je oduvek bio priznat kao dobar materijal za doboš. Zvuk ovog korpusa je prodoran, moćan i jasan kao kod metalnih korpusa ali je tu i nešto drugo. Suv, topao, jak ovo možemo koristi za opisivanje

kvaliteta doboša od mesinga . U odnosu na čelični korpus za koga možemo reći da ima klinički zvuk,

mesing je muzikalniji.

 

 

Bronza

 

Bronza je relativno nova varijacija u materijalu za izradu korpusa. Velika je sličnost u zvuku koji proizvode bronza i mesing korpusi, mada mesing daje precizniji i čistiji ton.

 

 

Drvo

 

Doboši drvenih korpusa su uvek bili izbor bubnjara koji su tražili najčistiji zvuk. Pojavom pop i rok

muzike u početku drveni korpusi nisu često primenjivani ali vremenom su povratili svoju staru slavu

iz vremena  džeza, pojavom dubljih veličina. Drveni korpusi proizvode veliki, bogat, pun ton koji nije

karakteristika metalnih doboša. Tradicionalno, javor i breza se najčešće koriste u procesu proizvodnje

korpusa za doboš. U poslednjih nekoliko godina, međutim, koristi se i drvo iz istočnih egzotičnih šuma.

Najčešći izbor top bubnjara su i dalje javor i breza.

Javor ima izuzetne tonske karakteristike i vrlo dobru projekciju, s obzirom da je tvrdo drvo, proizvodi mekan, topao, gladak, snažan zaobljen zvuk. On takođe ima boju koja je ugodna oku, bilo da je obojen ili  u prirodnom finišu. Ovim se ne može reći da je breza na bilo koji način inferiorna. Mnogi dobri doboši su napravljeni od breze.

Breza korpus nije tako topao kao javor, on je svetliji i proizvodi više tonove. Opšte poznato je da breza ima prodoran zvuk sa dobrim atakom a da pri tome ne gubi ono što očekujemo da čujemo od drvenog korpusa.

Mahagoni korpus proizvodi izuzetno topao nizak zvuk što ga čini najdubljim od ove tri vrste drvenih

doboša. Mahagoni nudi zvuk koji podseća na bubnjarske setove proizvedene u 60-im i 70-im.

Doboš dubine 5 inča od drveta, odgovara bubnjaru koji radi u triju ili malom sastavu, za tišu svirku.

 

 

Fiberglas

 

Fiberglas je gušći materijal od drveta i daje svetao, glasan zvuk zbog bolje refleksije.

 

 

Akril

 

Akrilni korpusi su poznatiji po svom estetskom izgledu, ali oni nude više zvonjave sa jasnijim zvukom od većine drvenih korpusa. Akril je po strukturi gušći od drveta, zvuk podseća više na fiberglas, svetao i naglašene visine. Nažalost, akrilni korpusi su veoma osetljivi i lako lomljivi u slučaju pada ili udarca.

 

Različite veličine doprinose različitom zvuku, takođe. Pikolo doboši proizvode veoma oštre, visoke

tonove. Oni su u veličinama 3x13 ili 4x14. Najpopularnije veličine doboša su 5x14 i 5 1/2x14, ali neki

bubnjari koriste 6 1/2 x14 za dodatnu jačinu zvuka i donekle dublji ton. Mnogi  bubnjari imaju problem sa otpuštanjem šrafova. Jedini način za borbu protiv toga je korišćenje kontra-navrtki. Neki bubnjari skidaju plastične obloge sa bubnjeva. Ovo omogućava brži odziv i bolje rezoniranje, ali korpusi će se lakše ošteti. Ako imate drveni doboš i želite da bude življi, premažite ga iznutra sa poliuretanom.

 

Doboš je sigurno najvažnija komponenta u setu bubnjeva, nudi široku paletu zvuka u zavisnosti od

materijala, dimenzije, dinamike i načina sviranja. Ovo sve omogućava da svom muziciranju

dodate i lični potpis ( zvuk ).

 

 

 

Zoran Milašinović

Avgust 2011.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Brass Snare Drum Shell.jpg
Hammered Brass Snare Drum Shell.jpg
Solid_Snare_Drum_Shell.jpg
zero_ring.jpg